Piramide u Kini

Osnivač Fondacije "Arheološki park: Bosanska piramida Sunca" Semir Osmanagić boravio je ljetos u 10-odnevnoj posjeti kineskoj provinciji Shaanxi gdje je obišao najveće piramidalne građevine od ukupno oko 200 koliko ih tamo ima. Te su građevine još velika nepoznanica izvan Kine, no kineske piramide/mauzoleji se ipak polako otvaraju svijetu.

Sličnosti kineskih i bosanskih piramida

Tijekom posjete Kini Semir Osmanagić se susreo s vodećim kineskim arheolozima. U razgovoru s direktorom Arheološkog instituta provincije Shaanxi profesorom Jiao Nanfengom dogovorena je suradnja Instituta i Fondacije na istraživanju bosanskih i kineskih piramidalnih građevina.

Vodeći arheolog u impresivnom Mauzoleju Han Yang Ling, gdje se nalazi najveća piramidalna građevina u Kini, na zapadu poznata kao "Bijela piramida", profesor Cao Fa Zhan, otkrio je detalje s arheološkog iskopavanja tunela ispod piramide, odnosno, mauzoleja.

Utvrđena je sličnost u pravilnoj geometriji i orijentaciji prema stranama svijeta bosanskih i kineskih piramidalnih struktura koje su, u oba slučaja, prekrivene zemljom i vegetacijom već duže razdoblje.

Oko 200 piramida u središnjoj Kini

Među tisućama piramidalnih građevina koje se nalaze u obje Amerike, Africi, Europi i Aziji svakako su za vanjski svijet najmisterioznije kineske piramide. Zahvaljujući šturim izvještajima u nekoliko knjiga objavljenih u Europi i SAD u posljednja dva desetljeća, te satelitskim snimcima koji su danas dostupni, može se zaključiti da geometrija piramida i pravilna orijentacija postoji u slučaju više od 200 uzvišenja razbacanih širom središnje kineske provincije Sheensi.

Ono što nedostaje su rezultati istraživanja kineskih arheologa i cjelovitiji geo-arheološki izvještaji s terena. To je bio dovoljan razlog za moj desetodnevni boravak u Kini u srpnju 2008. godine, obilazak najznačajnijih lokacija i razgovor s vodećim istraživačima ovih građevina.

Fotografija američkog pilota iz 1945. godine koja prikazuje jedno od piramidalnih uzvišenja u blizini grada Xi’an otvorila je raspravu o postojanju kineskih piramida i njihovim ogromnim dimenzijama. Prve procjene veličine ove građevine, koja je popularno nazvana "Bijela piramida", su govorile o visini između 300 i 600 metara što bi daleko nadmašilo visinu Bosanske piramide Sunca ili Keopsove piramide. Naknadne provjere su potvrdile neosnovanost te tvrdnje.

Opći zaključak u vezi službenog, državnog arheološkog pristupa ovim strukturama bio bi slijedeći: do sredine 1970-ih godina odvijala su se povremena i manja arheološka istraživanja. Sredinom 1970-ih započinje se sa nekoliko velikih projekata čije je rezultate i obim unaprijed odredila kineska Vlada. Početak trećeg tisućljeća donio je još značajnije otvaranje kineskih kulturnih i arheoloških ustanova prema svijetu (Njemačka, Japan, ali i SAD i Velika Britanija) i završetak nekoliko izuzetnih arehološko-muzejskih kompleksa kojima gotovo da nema premca u svijetu.

Da li su sve prepreke pale u pogledu opsega istraživanja? Nisu.

Nesumnjivo je da je najznačajniji nalaz 8.000 terakota vojnika zakopanih ispod površine zemlje koji su postali svjetska senzacija i privlače stotine tisuća turista. Intrigira da su vojnici okrenuti prema piramidi. Bilo bi logičnije očekivati da oni čuvaju grob imperatora i da su okrenuti ka vanjskoj opasnosti. Dogovoreno je s kineskim stručnjacima da se oni uključe u istraživanje bosanskih piramida, a stručnjaci Fondacije u rad na kineskim piramidama.